Družba sestara milosrdnica
sv. Vinka Paulskoga – Zagreb180. obljetnica dolaska sestara iz Zamsa i Innsbrucka u Zagreb
U četvrtak 4. rujna 2025., sestre su cjelodnevnim klanjanjem, pokorničkim bogoslužjem, sv. ispovijedi i mjesečnom duhovnom obnovom započele središnju proslavu 180. obljetnice dolaska sestara iz Zamsa i Innsbrucka tj. tadašnje Tirolske provincije u Zagreb. Pokorničko bogoslužje i razmatranje za mjesečnu duhovnu obnovu predvodio je p. Ivan Raljušić, CPPS, osvijestivši nam kako je svaka sestra posebno vrijedna i svaka je dio te brojke 180 sa svojim talentima i darovima.
U petak 5. rujna 2025., središnje obilježavanje započelo je molitvom za sve pokojne sestre u prostoru ispod crkve sv. Vinka Paulskoga gdje su i ukopane sestre tijekom 19. i početkom 20. stoljeća tzv. gruft te su se nakon molitve sestre uputile prema bisti kardinala Jurja Haulika u samostanskom vrtu zahvalno se prisjetivši povijesne kardinalove odluke da dovede sestre 1845. godine u Zagreb. Molitvu je predvodio preč. Franjo Jačmenica, rektor crkve sv. Vinka, uputivši i prigodne zahvalne riječi za sestre koje su vjerne ostale Gospodinu do kraja svog života.
Kruna središnjeg slavlja bilo je večernje euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vinka Paulskoga predvođeno mons. Draženom Kutlešom, zagrebačkim nadbiskup, u koncelebraciji s preč. Franjom Jačmenicom, rektorom crkve, vlč. Domagojem Topićem, nadbiskupovim tajnikom te s ocima lazaristima: o. Filipom Vicićem, o. Dariom Grbacom i o. Andrew Bayalom.
Na početku euharistijskog slavlja okupljene je pozdravila s. M. Jelena Ikić, vrhovna poglavarica naše Družbe, izrazivši zahvalnost nadbiskupu Kutleši što je kao nasljednik nadbiskupa Haulika, koji je sestre pozvao u Zagreb, svojim dolaskom potvrdio trajnu brigu zagrebačkih nadbiskupa za Družbu sestara milosrdnica. Pozvala je sve okupljene da mole s Družbom i za Družbu da bi „današnje Vinkove sljedbenice ostale vjerne karizmi milosrdne ljubavi i uvijek spremno odgovarale na potrebe Crkve i bližnjega u potrebi“.
Nadbiskup je na početku homilije rekao sestrama: „Doprinos koji ste kroz svoju povijest dale kulturi i duhovnosti ovoga grada, nadbiskupije i domovine nemjerljiv je. No, to nije stvar prošlosti. Crkva vas i danas treba. Stoga bih htio da današnja proslava 180. obljetnice dolaska prvih sestara u Zagreb ne bude nostalgično prisjećanje i slavlje onoga što je prošlo, nego podsjećanje na aktualnost vašega poziva koji se rađa u Božjem srcu punom milosrđa. Plodovi višestoljetnog djelovanja kćeri svetoga Vinka – bolnice, škole, sirotišta, susreti, suze, molitve – nisu proizašli iz projekata, nego iz odgovora na zov Božanskoga Srca Isusova.“
Progovorivši o nasljeđu svetog Vinka, istaknuo je da povratak karizmi nije povratak nekadašnjem stilu i načinu života, već je to povratak Kristovu načinu služenja – sagnuti se, biti blizu, osjetiti bol drugoga i nositi je, ne iz sažaljenja, nego iz sudioništva. Pozvao je sestre na autentičnost života i ohrabrio ih da ne traže formule. „Raspirujete plamen ispod pepela. Vratite se onim jednostavnim gestama koje su oblikovale vaše zajednice. Prisutnost. Blagost. Požrtvovnost. Nesebičnost. Milosrdni pogled. Međusobna ljubav i strpljivost. To nisu ‘male’ stvari. To su Božje stvari po kojima karizma živi i širi se. Svijet ne razumije križ, ali dobro razumije kad ga netko nosi s ljubavlju. Ne razumije zavjet siromaštva, ali razumije njegove plodove poniznosti i velikodušnosti. Ne razumije redovničko posvećenje, ali osjeti njegovu snagu. To je nasljeđe svetog Vinka. To je plamen koji ste vi pozvane čuvati ne za sebe i za jubileje, nego za svijet koji gasi svoja svjetla i više nego ikada treba one koje gore Kristovom ljubavlju.“
Na kraju euharistijskoga slavlja sve okupljene pozdravio je preč. Franjo Jačmenica, rektor crkve, zahvalivši Nadbiskupu na dolasku i na riječima ohrabrenja.
Pjevanje je predvodio zbor naših sestara pod ravnanjem s. M. Vlaste Tkalec uz orguljašku pratnju s. M. Elizabete Peršić.
Na euharistijskom su slavlju uz brojne sestre i ostale vjernike sudjelovale i nekadašnje vrhovne poglavarice naše Družbe, s. M. Blaga Bunčuga i s. Miroslava Bradica, provincijalne poglavarice svih Družbinih europskih provincija, i sestre predstavnice provincija iz Južne Amerike.
