Početak djelovanja sestara milosrdnica u Nadbiskupskom dvoru vezan je uz poziv nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca. Tako je časna majka M. Ignacija Pavičić pismom br. 715/1938. godine obavijestila Nadbiskupski duhovni stol kako je na sjednici Vrhovnog vijeća održanoj 8. rujna 1938. godine odlučeno da se otvori nova redovnička filijala Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu. Nadbiskup je pak pismom od 30. studenoga 1938. godine odobrio osnivanje te filijale u Nadbiskupskom dvoru, gdje će sestre preuzeti vođenje kućanstva i kuhinje od 1. prosinca 1938. godine. Podijelivši svoj pastirski blagoslov sestrama i poglavarstvu poželio je sestrama Božji blagoslov u preuzetoj dužnosti. Družba je bila počašćena tim pozivom uz obećanje Časne Majke da će sestre nastojati raditi na zadovoljstvo preuzvišenog gospodina Nadbiskupa i na što veće dobro najviše crkvene Institucije u Hrvatskoj.

Budući da kronika nije redovito vođena, nemoguće je navesti sva zbivanja. Utvrđenog dana sestre su stigle u Nadbiskupski dvor, a po želji gospodina Nadbiskupa uvedene su u rad svečanim blagoslovom u drevnoj kapeli Svetog Stjepana, koja potječe iz 1250. godine. Prve tri sestre spomenute su imenima i dužnostima koje će obavljati: s. Hermolaja preuzela je kuhinju, s. Eksuperija praonicu rublja i s. Krucifiksa spremanje. Sestre su sa strahopoštovanjem ušle u ovu kuću i kapelu u kojoj se redovito izlažu posmrtni ostaci zagrebačkih biskupa i nadbiskupa. Zanimljivi su zapisi iz tih prvih susreta. Jedna sestra piše: »U duhu smo gledale našeg dobrog nadbiskupa Bauera, koji je posljednji ležao na odru, pa biskupa Langa, nadbiskupa Posilovića, nadbiskupa Milanovića, kao i našeg najvećeg dobrotvora kardinala Jurja Haulika…«. A sam susret s nadbiskupom Alojzijem Stepincem zabilježila je vrhovna tajnica s. Angela Šustek: »Trgnem se iz tog raspoloženja, kad ugledam našeg svetačkog nadbiskupa, dr. Alojzija Stepinca, koji je došao na blagoslov. Klekne na svoje klecalo; i taj veliki čovjek molio je kako moli mali pred Velikim.« Nadbiskup je upravo očinski primio sestre uputivši ih da sve rade s dobrom nakanom, da se drže svoga redovničkog Pravila i svima budu na dobar primjer. Uputio ih je ravnatelju Dvora, naglasivši da je svakoj od njih otvoren pristup k njemu kad god to ustreba.

Svečanost uvođenja u novi posao započela je misnim slavljem u dvorskoj kapeli. Nadbiskup je naglasio gotovo stogodišnju prisutnost sestara milosrdnica u Zagrebu, a o njihovoj ulozi u Dvoru ovako progovara u homiliji: »Časne sestre, koje prve počinju rad u Nadbiskupskom dvoru, mogu se ponositi i smatrati se počašćenima. Iako će biti vaši poslovi jednostavni, domaćinski, ipak bismo mogli reći, da ćete indirektno raditi oko spasavanja duša. Jer dok budete radile obične, domaćinske poslove, radit ćete ih za Onoga, kojemu na brizi leži spasenje od milijuna i pol duša u Zagrebačkoj nadbiskupiji – kao i za one, koji ga u tom napornom radu pomažu«.

Naskoro je broj sestara zaposlenih u Nadbiskupskom dvoru porastao na pet što je ostalo do 1953. godine, kada je zbog redukcije zaposlenika u Nadbiskupskom dvoru, odlukom Vrhovne uprave Družbe, 10. ožujka 1953. godine, zatvorena filijala u Nadbiskupskom dvoru. Međutim, već 14. prosinca 1954. godine ta se filijala ponovno uspostavlja. Na molbu časne majke M. Angele Šustek pozitivno je odgovorio preuzvišeni gospodin dr. Franjo Salis – Seewis, u ime već zatočenog nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Od tog vremena nema pisane kronike, ali po sjećanjima sestara spominjemo imena onih koje su radile u Nadbiskupskom dvoru: s. Lojola Šišić, s. Mihovila Cvembar, s. Ružana Simenić, s. M. Angelina Šantek, s. Jaira Kapetanović, s. Augusta Bubalo, s. Adela Švaco, s. Laura Tuba, s. Benedikta Kunić, s. Branimira Inkret, s. Laurencija Dumbović, s. Gvalberta Cizerle, s. Landelina Orešković, s. Jaromira, s. Agata Heged, s. Agneza Malek, s. Andreja Dodaj, s. Epifanija Oršolić, s. Rebeka Macek, s. Ladislava Pejić, s. Doroteja Bocak, s. M. Nikolina Prišćan, a od 2002. godine u Uredu zagrebačkog nadbiskupa radila je s. M. Ines Tutić. Sestre su tijekom godina, jednakom gorljivošću i zahvalnošću što mogu služiti u tako visokoj crkvenoj ustanovi, s ljubavlju ulagale najbolje od svojih snaga, kako za kardinala Alojzija Stepinca, tako i za njegove nasljednike, od kardinala Franje Šepera, Franje Kuharića pa do sadašnjeg kardinala Josipa Bozanića i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše.

NADBISKUPSKI DVOR

Zajednica osnovana 30. studenoga 1938.

Adresa:
Kaptol 31
10000 Zagreb

e-adresa: smdmihalj@gmail.com

1. s. M. Dijana Mihalj
2. s. M. Laura Tuba
3. s. M. Mihaela Lazić

KURIJA – Stan kardinala Josipa Bozanića, umirovljenog nadbiskupa zagrebačkog

Adresa:
Kaptol 22-
10000 Zagreb

Telefon: (+385 1) 2100 518

e-adresa: kaptol22smilosrdnice@gmail.com

1. s. M. Anđela Jelušić
2. s. M. RADOSLAVA MLINAREVIĆ

Sestre stegovno pripadaju zajednici u Nadbiskupskom dvoru.